Potpuno je normalno biti zabrinut, pod stresom ili čak ljut kada razmišljaš o klimatskih promjenama. Ovi snažni osjećaji postali su toliko česti među mladima da su im stručnjaci dali i naziv: klimatska anksioznost ili ekološka anksioznost.
Što je točno klimatska anksioznost?
Klimatska anksioznost je kada smo pod stresom, tužni ili zabrinuti zbog opasnih klimatskih promjena. To uključuje ozbiljan strah, zabrinutost, osjećaj bespomoćnosti i nelagode povezan s rastućom klimatskom krizom.
Iznimno je važno sjetiti se da su ti osjećaji normalne reakcije na sve što vidiš i na sve do čega ti je stalo te pokazuje da si mentalno svjestan i zdrav. Kada osjećaš takav stres to znači da ti je duboko stalo do okoliša i da osjećaš određenu dužnost brinuti se o njemu. Možda osjećaš i širok raspon ostalih negativnih emocija, uključujući tugu, bijes, žalost, depresiju, frustraciju ili osjećaj bespomoćnosti.
Ako ti ove brige počnu otežavati život i utjecati na koncentraciju u školi, na prijateljstva ili obiteljske odnose, važno je potražiti pomoć.
Zašto se mladi tako osjećaju?
Ova ozbiljnu brigu uzrokuje nekoliko ključnih problema koji zajedno predstavljaju težak psihološki teret za mlade.
Prvo, postoji izravna opasnost s kojom su suočeni jer su djeca i mladi vrlo osjetljivi na fizičku i psihičku štetu uzrokovanu klimatskim promjenama kao što su poplave, požari i suše, a njihovi emocionalni sustavi su i dalje u razvoju i u njihovoj regulaciji oslanjaju se na odrasle. Čak i bez izravne izloženosti, samo saznanje o ekološkim problemima kroz vijesti i društvene mreže povećava stres.
Drugo, stres dolazi iz saznanja da se sprema još nešto gore. Sama svjesnost o budućim opasnostima koje klimatske promjene donose uzrokuje ozbiljan psihološki teret. Ova duboka zabrinutost se ponekad opisuje i kao „međugeneracijska krađa”, a odražava osjećaj kako je novijim generacijama ukradena budućnost.
Konačno, velik razlog uznemirenosti jest i nedostatan odgovor vlasti i starijih generacija na krizu. Takvo nedjelovanje može se činiti kao napuštanje ili izdaja jer od osoba na vlasti očekujemo odgovornost i zaštitu. Kada mladi pokušaju pričati o ovim brigama, gotovo polovina navodi kako su ignorirani ili zanemareni.
Pretvori brigu u snagu: Kako se nositi s ovim osjećajima
Najbolji način za izaći na kraj s osjećajima brige i bespomoćnosti je djelovanje. Djelovanje pomaže pretvoriti brigu u hrabrost, nadu i osjećaj da možeš nešto promijeniti.
Evo nekoliko praktičnih savjeta kako se nositi s ovim osjećajima:
Radi stvari koje čine razliku
1. Surađuj s drugima u skupinama
Pridruži se organizacijama za zaštitu okoliša u školi ili lokalnoj zajednici. Takva suradnja daje nadu i osjećaj timskog rada i zajedništva.
2. Obrati se osobama na vodećim pozicijama
Uključi se u grupe koje rade na promjenama u politici i surađuju s političarima. Takav aktivizam uči te važne životne vještine poput organiziranja događaja i javnog govora.
3. Svaki dan napravi neku malu promjenu
Radi stvari koje smanjuju tvoj utjecaj na planet, poput recikliranja, javnog prijevoza ili uporabe zelene energije.
4. Usmjeri energiju
Problemi se mogu činiti ogromnima, pomaže usredotočiti se na samo par problema ili projekata što u konačnici umanjuje stres.
Pričaj i poveži se
1. Razgovaraj
Najvažniji korak je iskreno govoriti o svojim osjećajima i mislima s ljudima kojima vjeruješ.
2. Uvaži svoje osjećaje
Prihvati da su tvoji osjećaji razumna reakcija na ozbiljnu globalnu prijetnju.
3. Pronađi svoju zajednicu
Potraži zajednice za potporu koje će te saslušati i poštivati tvoje osjećaje kako se ne bi osjećao usamljeno.
4. Potraži pomoć
Ako tvoja briga počne otežavati svakodnevni život (utjecati na školu ili prijateljstva),potpuno je u redu potražiti stručnu pomoć.
Promijeni način razmišljanja i brini se o sebi
1. Budi optimističan
Pretvori strah u pozitivno djelovanje vjerom da je promjena moguća i da tvoj trud vrijedi. Nada znači prepoznati da imaš moć pomoći izgraditi čišću budućnost.
2. Budi blag prema sebi
Nemoj se kriviti ili osjećati krivim za nedovoljno djelovanje. Umjesto toga usmjeri se na korisno djelovanje.
3. Uzmi pauzu
Ključno je odmoriti se od stalnih stresnih vijesti i e-mailova. Isključi vijesti i e-mailove kada ti treba odmor.
4. Pazi na sebe
Radi stvari koje ti donose sreću i veselje. Provođenje vremena u prirodi pomaže odmoriti um i oporaviti se od stresa. Nastoj imati jednostavne zdrave navike poput dovoljnog sna, fizičke aktivnosti i uravnotežene prehrane.
Tekst: Natalia Kozlowska, ESS volonterka
Prijevod: Katarina Barišić, volonterka
Ciklus članaka Zeleni kompas je aktivnost programa Regionalni info-centar za mlade Osijek kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Pripremaju ih volonteri u okviru aktivnosti Graditi zajedno koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Europske snage solidarnosti.
Ciklus članaka Zeleni kompas je aktivnost programa Regionalni info-centar za mlade Osijek kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Pripremaju ih volonteri u okviru aktivnosti Graditi zajedno koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Europske snage solidarnosti.